Europski i hrvatski "zeleni" ciljevi

Jul 7, 2016
2 min read

Obnovljivi izvori energije (energija vjetra, sunčeva energija, hidroenergija, te biomasa) su izuzetno dobra alternativa fosilnim gorivima, te kao takva ne bi trebali biti zapostavljeni. Također, ona pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te smanjuju ovisnost o nestabilnim i nepouzdanim tržištima fosilnih goriva, posebice nafte i plina.

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska je temeljem Direktive 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora pri čemu bi u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20 %, promatrano na razini EU (MINGO, 2013). Slikom 5 prikazani su EU ciljevi vezani uz obnovljive izvore energije, koji bi trebali biti postignuti do 2020. godine (EU, 2015).

Slika 1 Pregled EU ciljeva do 2020. godine vezano uz obnovljive izvore energije (EU, 2015)

Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj, ukoliko uzmemo u obzir i proizvodnju energije iz velikih hidroelektrana, sudjeluju u ukupnoj potrošnji s 24 %. Sukladno ovome, Hrvatska se svrstava među najuspješnije EU države. No ukoliko promatramo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora bez velikih hidroelektrana, situacija se značajno mijenja, te udio OIE iznosi tek 0,35 %. Prema Ministarstvu gospodarstva, očekuje se da će njihov udio do 2030. godine porasti na 6,7 %.

Europska unija je, postavivši cilj da udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji u 2020. godini bude 20 %, dala snažan poticaj i za jaču primjenu biomase. Strateški ciljevi Hrvatske uključuju korištenje oko 26 PJ energije iz biomase u 2020. godini, od čega dio u elektranama na biomasu ukupne snage 85 MW, poticanje kogeneracijskih postrojenja na biomasu (Raguzin, 2011).

Vezano uz OIE, Strategija energetskog razvoja postavlja sljedeće ciljeve (MINGO, 2009):

Povećanje udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije na 20 % u 2020. godini; sektorski ciljevi su sljedeći:
35 % udjela OIE u proizvodnji električne energije, uključujući velike hidroelektrane;
10 % udjela OIE u prijevozu i
20 % udjela OIE za grijanje i hlađenje.
Cjelokupan nacionalni cilj udjela energije iz OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije iznosit će 20 % u 2020. godini. Cilj korištenja OIE za 2020. godinu Hrvatska usvaja u skladu s izračunom sukladno Direktivi 2009/28/EZ i dokumentu za Energetsko – klimatski paket.